Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana, 7. i 14. travnja 2018. u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.
Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?
Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.
Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati alat TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.
Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.
Projektna nastava i projektno učenje
Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.
Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnosti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.
Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.
Metoda 270°
Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).
Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.
Zaključak
Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.