Djelatnici Osnovne škole Veliki Bukovec, koji sudjeluju u projektu Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, imali su priliku sudjelovati na edukaciji Projektna nastava kao područje unaprjeđenja kvalitete nastave koju je vodila mr.sc. Andreja Marcetić, a održana je 10. studenoga 2018. godine u Osnovnoj školi Dr. Ivana Novaka Macinec. Na istoj edukaciji bili su i sudionici projekta iz Osnovne škole Andrije Palmovića Rasinja i Osnovne škole Dr. Ivana Novaka Macinec, samo ranije, 27. listopada.
Projektna nastava – gdje smo tu mi?
U uvodnom dijelu edukacije predavačica je htjela čuti očekivanja sudionika od predavanja i radionice te njihova iskustva s projektima. Budući da ih je vrlo malo sudjelovalo u projektima, osim onih malih tijekom školske godine i eTwinningu, u nastavku ih je htjela motivirati kako bi se odvažili na to i pridonijeli unaprjeđenju kvalitete nastave.
Cjeloživotno učenje i tržište rada
Edukacija se sastojala od tri dijela te je u prvom bilo riječi o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje i zapošljivosti na tržištu rada, s naglaskom na mladima i velikoj nezaposlenosti u Europskoj uniji, gdje je Hrvatska treća s najvećom stopom nezaposlenosti među mladima. Uz to, spomenuta je i NEET skupina (prema Međunarodnoj organizaciji rada, predstavlja dobnu skupinu od 15 do 24 godine koja je završila školovanje, ali nije zaposlena niti pohađa kakvu obuku, a tu spadaju i nezaposlene osobe koje aktivno traže posao te mladi ljudi koji su ekonomski neaktivni iz niza razloga) te čimbenici koji utječu na to da joj netko pripadne. Problem je i to što mnogi mladi, kad završe obrazovanje, nemaju razvijene komunikacijske i prezentacijske vještine, vještine rada na računalu, nisu sposobni za poslovne pregovore niti donošenje poslovnih odluka. Predavačica je istaknula da se od zaposlenika očekuje cjeloživotno učenje, rad u timu, prepoznavanje novih rješenja, projektni pristup i spremnost na preuzimanje razumnog rizika, a kod novih mladih zaposlenika to je vrlo teško jer je u njih vidljiva nemotiviranost, nesnalažljivost i nezainteresiranost.
Suvremene nastavne metode – projektna nastava
Na temu tržišta rada i nezaposlenosti nastavlja se drugi dio edukacije, a to su suvremene metode odgojno-obrazovnog rada – projektna nastava. Predavačica je podsjetila prisutne na razliku između tradicionalnih i suvremenih nastavnih metoda od kojih, naravno, suvremene imaju veću djelotvornost jer su učenici aktivno uključeni i potaknuti na stvaralaštvo te razvijaju ključne kompetencije. Tu spadaju timski rad i projekti, poduzetništvo (upravljanje projektima). Iz definicije projektne nastave vidi se da ona uključuje orijentiranost učeniku, partnerski odnos između učenika i nastavnika, korelaciju s drugim područjima, suradničko-timski rad, razvijanje organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti, uporabu novih nastavnih metoda, otvorenost prema problemskim zadacima, kritičko promišljanje, ali isto tako traži dodatni angažman nastavnika. Projekti mogu biti mali osobni, razredni i projekti cijele škole. Svaki od njih sastoji se od niza aktivnosti i određenih etapa, a to su: pronalaženje teme, formuliranje cilja koji treba biti jasan i ostvariv, planiranje (trajanje, raspoloživi resursi, željena razina kakvoće konačnog proizvoda), provedba, formuliranje rezultata, predstavljanje rezultata i na kraju refleksija.
Kako pisati projekte?
U trećem dijelu edukacije predavačica je upoznala sudionike s upravljanjem projektima, mogućnostima primjene u odgojno-obrazovnim institucijama, strateškim dokumentima i izvorima financiranja (EU fondovi, ministarstva, agencije, gradovi/županije) te sudionicima (prijavitelj/korisnik, partneri, suradnici, podugovoreni, ciljne skupine, krajnji korisnici). Radeći u skupinama, proučavali su i analizirali već napisane projekte, strukturu obrasca za prijavu, sam sadržaj obrasca, što im je predavačica dodatno objasnila te im dala upute i opaske kako što napisati. Pritom je spomenula i moguće izvore financiranja (Grad Zagreb, INA, HEP, grad Varaždin,…). Nakon toga trebali su sami u kratkim crtama osmisliti jedan projekt: napisati njegov naziv, nositelja, partnere, voditelja, suradnike, vrijeme trajanja, aktivnosti i troškovnik. Nakon toga svaka je skupina iznijela svoju ideju.
Zaključak
Ova edukacija bila je još samo jedan od podsjetnika da suvremene nastavne metode, odnosno projektno učenje čine učenike motiviranijima, utječu na bolje ispitne rezultate, razvijaju njihovu samostalnost, ali i ključne kompetencije: poduzetništvo, upravljanje projektima te konkurentnost, (samo)zapošljivost i mobilnost na tržištu rada. Upoznati sa svim prednostima i izazovima projektne nastave, polaznici edukacije uvidjeli su da uključivanje u projekte nije nimalo lako jer iziskuje puno priprema, vremena, angažmana, truda, no pojam „cjeloživotno učenje“ koji ih stalno prati, a znači unaprjeđivati svoje znanje, vještine i kompetencije na osobnoj, građanskoj, društvenoj i profesionalnoj razini, sigurno će neke od njih usmjeriti prema osmišljavanju, pisanju i provođenju projekata.
Maja Matijašec, mag.educ.philol.croat.
